Središnji sadržaj
Ovaj tip posude je česti prikaz na Bukovčevim slikama pa ju se može vidjeti i u lijevom kutu Fantazije (KB-970).
Japanska Satsuma (京薩摩) vaza
Ležaljka
Maketa broda “Osmi dubrovački”
Središnji sadržaj
Ovo je model broda koji je nosio ime Osmi dubrovački, a na kojemu je Vlaho Bukovac od 1871. do 1872. godine plovio kao mornar. Sagrađen je 1871. godine u Gružu. Bio je to bark s trima jarbolima od kojih je krmeni imao sošno jedro i trokutni završetak iznad. U razdoblju od 1870. do 1875. godine u gruškoj luci i drugim jadranskim lukama za Dubrovačko pomorsko društvo gradi se 13 jedrenjaka. Zvali su se Prvi dubrovački pa redom do broja dvanaest, a trinaesti je, zbog nesretne simbolike broja, dobio naziv Petka. Kapetan Ivan Bronzan Stariji opisao ih je kao rezultat majstorskih ruku, čvrsti, jaki, dobro vezani, s dvostrukom palubom, ramani i građeni za veliki teret, a na moru su plovili kao vile.
Osmi dubrovački uglavnom je prevozio žito i ugljen na relaciji Istanbul – Odesa – Plymouth ili Liverpool. Vlaho Bukovac na brodu provodi izuzetno teške dane, i to isključivo zbog maltretiranja kapetana Antuna Kravića, a ne napornog pomorskog života. O toj životnoj epizodi Vlaho Bukovac opširno piše u svom autobiografskom romanu Moj život. S te nikad zaboravljene putešestvije Bukovac izdvaja rijetke lijepe trenutke, posjet liverpulskim muzejima s naklonim mu škrivanom Lujom Saitzom, a naročito ga je dojmio jedan istanbulski događaj – sultanova svečanost. Kasnije će, oko 1918. godine, za potrebe ilustriranja autobiografije napraviti nekoliko skica koje evociraju to vrijeme. Težak mornarski život za Bukovca je završio tragično. Naime, jedne noći upao je u štivu broda, odnosno potpalublje dubine od osam metara. Nakon sedmodnevne nesvijesti i trotjednog oporavka u Istanbulu, Bukovac se s teškim ozljedama glave vratio u svoj rodni dom.
Stolić na rasklapanje
Središnji sadržaj
Stolić, tzv. Pembroke table, ima dva spuštena krila koja se mogu podići i povećati plohu stola. S jedne strane ima dvije ladice, a s druge je prostor za odlaganje s vratima koja se otvaraju povlačenjem prema dolje. Unutar tog odjeljka prostor je obložen limom pa se pretpostavlja da je služio za odlaganje posuda s tekućinom. Stoji na četiri elegantne tokarene noge.
Ovaj tip stola nosi naziv po engleskom plemiću Henryju Herbertu, grofu od Pembrokea, kojem se pripisuje dizajn stolića. Pembroke stolovi su zbog svoje funkcionalnosti i malih dimenzija bili popularni tijekom 18., ali i cijelog 19. stoljeća.
Noćni ormarić
Središnji sadržaj
