Kategorija: Pokućstvo

Inventarna oznaka:     KB-725

Materijal:       orahov furnir, drvo, staklo

Dimenzije:     106,5 x 98,3 x 54 cm

Datacija:      druga polovica 19. stoljeća

Podrijetlo:     Austrija ili Hrvatska

 

Sekreter je jednostavnih linija te furniran orahovinom. U donjem su dijelu dvokrilna, ostakljena vrata dekorirana s dvije zrcalno postavljene polukružne letvice bajcane u crno. Gornji je dio zatvoren preklopnom pločom koja se izvlačenjem i spuštanjem pretvara u pisaći stol. U unutrašnjosti se nalazi niz malih ladica i otvora koji su služili za odlaganje pisama i pisaćeg pribora. Ovaj sekreter, koji je Vlahu Bukovcu služio kao pisaći stol, Kući Bukovac je donirao gospodin Pavo Vukić, otkupivši ga iz privatne zbirke kako bi bio dostupan javnosti.

Sekreter se nalazi na nekoliko fotografija i reprodukcija u Kući Bukovac na kojima je vidljivo da se sekreter prethodno nalazio u Pragu.

Inventarna oznaka:      KB-710

Materijal:      drvo

Dimenzije:       96 x 85 x 43,5 cm

Datacija:      oko 1887. godine

Podrijetlo:      Hrvatska

Komoda je donji dio ormara kojega je dizajnirao i oslikao Vlaho Bukovac. Na neznatno upuštenom središnjem dijelu vrata nalazi se zrakasti, lepezasti ukras od drvenih, na vrhu zašiljenih, letvica koje izlaze iz četvrtine kruga u donjem desnom uglu. Gornji dio polja Bukovac je oslikao florealnim motivom. Komoda je jednostavnih linija, tamnozelene boje.

Ormar je osmišljen za atelje koji se nalazio u dvorištu novosagrađene Bukovčeve kuće na Zrinjevcu u Zagrebu. Čest je motiv na Bukovčevim slikama iz zagrebačkog i praškog perioda.

Nalazi se i na slici Vlaha Bukovca Nada iz 1910. godine.

 

Inventarna oznaka:      KB-713

Materijal:      drvo, metal

Dimenzije:       115,5 x 183 x 47,5 cm

Datacija:      oko 1887. godine

Podrijetlo:      Hrvatska

 

Gornji dio ormara, kojega je dizajnirao i oslikao Vlaho Bukovac, ima dva krila. S lijeve je strane uži dio s otvorenim policama koje s prednje strane nosi stupić s jednostavnom dekoracijom od dvije kanelirane horizontalne linije pri vrhu. Vrata su, kao i kod komode KB-710, ukrašena istom zrakastom dekoracijom i oslikom s prikazom cvjetova irisa. Iznad teče friz od pocinčanog lima na kojemu su aplicirani horizontalno i vertikalno postavljeni listići lovora, izrađeni u limu. Dijeli ih uska linija i male bobice lovorovih plodova. Ormar je tamnozelene boje. Osmišljen za atelje koji se nalazio u dvorištu novosagrađene, zagrebačke Bukovčeve kuće na Zrinjevcu i čest je motiv na Bukovčevim slikama iz zagrebačkog i praškog perioda. U Kući Bukovac čuva se slika Portret supruge u crvenoj haljini (KB-969) na kojoj je naslikao suprugu Jelicu oslonjenu na taj ormar.

Međutim, slika naziva Ormar buduće slave, danas nažalost izgubljena, naslikana u Pragu 1906. godine, zanimljiva nam je iz više razloga. Na toj slici ormar nije tek usputna scenografija. Bukovac slika njegov dijelom rastvoreni gornji dio te u njega i oko njega smješta odrezane glave svojih praških učenika, kao i svoju, što je vrlo bizaran grupni portret. Slika je bila izložena 1906. godine u Sofiji, otkupio ju je bugarski knez Ferdinand i otad joj se gubi trag.

 

Inventarna oznaka:       KB-707

Materijal:      drvo

Dimenzije:       80,5 x 55 x 49,5 cm

Datacija:      oko 1880. godine

Podrijetlo:      Engleska

 

 

Stolić stoji na trapezoidno postavljenim nogama međusobno povezanim jednostavnim prečkama iz kojih se četiri trapezno postavljene drvene šipke podvlače pod gornju plohu stola. Ploha i tijelo stola dizajnirani su u obliku cavetto korniša i dekorirani monokromnim oker oslikom s prikazom simbola krilatog sunca.

Stolić je nastao krajem 19. stoljeća, u razdoblju tzv. egipatskog preporoda kada motivi iz Egipta postaju popularni u dekoriranju i izradi namještaja. Ovaj tip stolića inspiriran je Thebes Stool produkcijom koju je potaknula tvrtka Liberty of London 1884. godine prema crtežima antičkog egipatskog namještaja. Iako su se češće proizvodile stolice s ukrasima i oblikom iz grada Tebe, ponekad se izrađivao i drugi namještaj, na što ukazuje i ovaj stolić.

 

 

 

Inventarna oznaka:      KB-391

Materijal:      drvo, papir, metal

Dimenzije:      36 x 36 cm

Datacija:      oko 1876. godine

Proizvodač:      Miroir Brot

Podrijetlo:      Francuska

Ogledalo s tri krila. U okviru od bambusa, kao i u jednostavnom ravnom drvenom okviru, umetnuta su ogledala s jedne, a fini japanski papir s druge strane. Trenutno je rastavljeno jer neki dijelovi nedostaju.

Riječ je o francuskom proizvođaču Miroir Brot (Ogledala Brot), a datira u razdoblje oko 1876. godine. Miroir Brot pariška je tvrtka osnovana 1826. godine, a specijalizirana je u proizvodnji ogledala. Godine 1875. patentirali su tada revolucionarno trokrilno ogledalo koje je postalo popularno u cijelom svijetu, a primjerak KB-391 primjerak je tog patenta. Na ovoj vrsti ogledala uvijek se nalazi isti prikaz rađen na japanskom papiru.

Na japanskom papiru prikazana je scena s dvije čaplje i dva samuraja s krilima leptira. U desnom uglu nalazi se natpis na starojapanskom jeziku, koji je posebno napisan za ovu vrstu ogledala. Najvjerojatnije pisar nije Japanac već se radi o Francuzu koji imitira japansko pismo pa je zato teško u potpunosti transkribirati natpis. Ono što je čitljivo su dijelovi:

大極上 najbolji

化粧用 za šminkanje

玻璃 vrsta stakla stoga pojam 玻璃鏡 označava ogledalo napravljeno od te vrste stakla

製造処 tvornica

U prijevodu: Najbolja tvornica ogledala za šminkanje napravljenih od ... vrste stakla. Na početku natpisa stoji stari kanji za Pariz: 巴里 te kasnije adresa 89: 八十九番地. U natpisu se nalazi i puno znakova pisanih katakanom, što je odlika pisanja posuđenica u japanskom jeziku, no njih je teže odgonetnuti.

Prve samostojeće metalne kade, uglavnom rađene od cinka, nisu bile udobne za sjedenje pa bi se često zastirale raznim tkaninama, kakav primjer vidimo na poznatoj Davidovoj slici Mrtvi Marat iz 1793. godine. U drugoj polovici 19. stoljeća kada postaje udobnija te se više polaže i na sam izgled i dizajn. Cink je zamijenjen bakrom koji je, osim što dulje zadržava toplinu vode, ugodniji i za sjedenje.

Krajem 19. stoljeća kade od lijevanog željeza počele su se iznutra emajlirati kako bi se stvorila glatka, higijenski prihvatljivija površina lakša za održavanje.

Inventarna oznaka:      KB-149

Materijal:      drvo, porculan, olovo

Dimenzije:       116 x 51 x 58 cm

Datacija:      kraj 19. stoljeća

Podrijetlo:      Francuska

Proizvođač:      Keller et Guérin (K&G) (porculanski dio)

 

Umivaonik se sastoji od drvenog kućišta (ariš) s vratima i prostorom za smještaj kante za otpadnu vodu te keramičkog umivaonika oslikanog tehnikom naljepnice (transferware) plavim listovima begonije. Uz udubinu lavora tri su manja utora za higijenski pribor. Ovaj umivaonik od fajanse proizveden je u tvornici Keller & Guérin, u Lunevilleu u južnoj Francuskoj. U gornjem dijelu je spremnik za vodu drvene konstrukcije čija je prednja strana mramorna. Unutrašnjost čini olovna kada gdje se ulijevala voda za umivanje.

Održavanje osobne higijene u 19. stoljeću, vremenu kad kuće još nisu imale razvijen vodovodni ni kanalizacijski sistem, bilo je bitno drugačije nego što je danas. Voda se trebala ručno dopremati, grijati, a zatim se te tekućine nakon pranja trebalo iz stana ili kuće nekako i riješiti. Toaletni stolić bio je dio sobnog inventara. Na ploči, ili samostalno, stajao bi porculanski lavor s vrčem za umivanje, a ujedno je to bilo mjesto za držanje ostalih toaletnih potrepština. S vremenom, u drugoj polovici 19. stoljeća, toaletni stolići dobivaju ugrađeni porculanski bazen i spremnik za vodu koji se mogao napuniti toplom vodom. Voda bi se iz umivaonika posebnim mehanizmom ispuštala u kantu smještenu u drvenom ormariću. Kada je uvedena tekuća voda ovakvi toaletni stolići preseljeni su u kupaone i uz male preinake povezani su na vodoopskrbni i kanalizacijski sustav.

Inventarna oznaka:      KB-131

Materijal:      drvo

Dimenzije:      90 x 60 x 60 cm

Datacija:      kraj 19. stoljeća

Podrijetlo:      Francuska

Stol je na dvije etaže, kružno razvedenog oblika. Razine stolića su u obliku poslužavnika koji su fiksirani u konstrukciju cijelog predmeta. Ovakvi stolići kojima se poslužavnik odvajao od cjeline prvotno su imali namjenu stolića uz uzglavlja kreveta, a kasnije postaju dio namještaja i ostalih prostorija.

Stol je rađen u stilu japanais/japonisme po uzoru na japansku umjetnost koja postaje dostupna europskom tržištu od kraja 19. stoljeća, točnije u razdoblju japanske povijesti poznatom pod imenom Meiji (1868. – 1912.). U tom razdoblju prvi put japanski umjetnici počinju izlagati na izložbama u Europi. Ranije to nije bilo moguće, s obzirom na to da je Japan imao strogo zatvorene granice za strance i za izlaske iz države u razdoblju od 1633. do 1853. godine. Ovdje se radi više o slobodnoj reinterpretaciji i mješavini raznih stilova nego o direktnom preuzimanju motiva i ornamenata. Vlaho Bukovac je većinu predmeta koji se nalaze u Zbirci namještaja Kuće Bukovac, a vezani su uz umjetnost Japana nabavio u Francuskoj.

Inventarna oznaka:      KB-144

Materijal:      drvo (bukva), ratan

Dimenzije:      93,5 x 51 x 51 cm

Datacija:      kraj 19. stoljeća

Podrijetlo:      Austrija, Češka ili Hrvatska

Ovaj thonet stolac ima vitičasto uvijene rukohvate. Sjedalo i naslon izrađeni su od pletene trske, a konstrukcija je od parene i savijene bukovine. Stolac je derivacija Modela 11.

Michael Thonet, stolar i dizajner namještaja, eksperimentirajući kako izraditi stolac što jednostavnije, a opet elegantne forme, došao je do univerzalnog proizvoda koji će se nepromijenjen na tržištu zadržati od druge polovice 19. stoljeća sve do danas. Preselivši se 1842. godine iz Njemačke u Beč, tvrtku će, uz pomoć sinova, proširiti i nazvati Gebrüder Thonet. Koristeći tehniku parenog, savijenog bukovog drva, jednostavni princip montaže, mali broj sastavnih elemenata i modularni pristup dizajnu, razvio je namještaj koji je tvrtki omogućio da postane pionir globalne masovne proizvodnje.

Koristeći iste principe konstrukcije i standardizirane elemente, stvorili su vlastiti prepoznatljivi jezik, a najpoznatiji njihov proizvod lagani je stolac elegantne forme u nekoliko različitih verzija. Thonet stolci spadaju među namještaj najdugovječnijeg i najpopularnijeg dizajna.